U Zagrebu je prošlog tjedna održan okrugli stol na visokoj razini „Iskoristimo prednosti jedinstvenog tržišta“. Događaj je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici organiziralo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja povodom posjeta Republici Hrvatskoj Enrica Lette – predsjednika instituta Jacques Delors i bivšeg talijanskog premijera. Gospodina Lettu je Vijeće Europske unije zadužilo da izradi neovisno izvješće o budućnosti jedinstvenog tržišta koje će biti predstavljeno u travnju, a hrvatska stajališta relevantnih dionika o funkcioniranju jedinstvenog tržišta bit će uključena u njega.
Foto: gov.hr
Prošle je godine Europska unija obilježila 30. godina jedinstvenog tržišta. Europska komisija ističe kako je ono jedno od najvećih postignuća EU-a te kako, od kad je uspostavljeno, građanima, poduzećima i cijeloj Uniji donosi koristi u obliku slobodnog kretanja ljudi, usluga, robe i kapitala kakve se prije trideset godina nisu mogle ni zamisliti; također je temelj europskog gospodarstva i instrument konkurentnosti.
Iako su te dobrobiti neosporne, aktualno geopolitičko okruženje i kriza istaknule su područja na kojima treba još puno raditi. To se poglavito odnosi na novo zakonodavstvo EU-a i neusklađenost regulatornog okvira država članica koji stvaraju dodatne prepreke poslovanju europskih poduzeća, posebno malih i srednjih koja, kao okosnica europskog gospodarstva, teško posluju zbog učinaka krize, kašnjenja u plaćanju, brojnih zahtjeva i propisa koji ne uzimaju u obzir njihove specifičnosti te sporih administrativnih postupaka. Uz navedeno, europska su poduzeća uslijed globalnih gospodarskih kretanja sve više izložena tržišnom natjecanju s trećim zemljama u pogledu cijena energije, kvalificirane radne snage i pristupa financiranju.
Kako bi europsko unutarnje tržište ojačalo, navodi Komisija, morat će se prilagođavati novim okolnostima, uzimati u obzir tehnološki razvoj, poticati zelenu i digitalnu dimenziju tržišta kao izvor inovacija i rasta te raditi na dugoročnoj konkurentnosti i produktivnosti EU-a. To podrazumijeva provedbu postojećih propisa, uklanjanje prepreka na razini država članica, posebno onih u prekograničnoj trgovini i u industrijskim sustavima te usmjeravanje na područja s najvećim potencijalom – poslovne usluge, tržišta kapitala te energetska, digitalna i podatkovna tržišta, energiju iz obnovljivih izvora, građevinarstvo i turizam.
Stvaranje jedinstvenog tržišta prije trideset godina omogućila je suradnja, a ona će biti ključna i u aktualnim okolnostima. Komisija je stoga pozvala čelnike, vlade, zakonodavce i socijalne partnere država članica da zajedno daju novi doprinos kako bi ono postalo uspješnije na korist građana i poduzeća, sada i dugoročno.
Upravo s tim ciljem, od Enirica Lette je zatraženo neovisno izvješće o budućnosti jedinstvenog tržišta kojem će, uz mišljenja dobivena u glavnim gradovima država članica, doprinijeti i Okrugli stol održan u Zagrebu. U raspravi su sudjelovali predstavnici nadležnih institucija Republike Hrvatske te poslovnih, financijskih i znanstvenih institucija, s ciljem sagledavanja šire slike.
Uvodna obraćanja su, uz Enrica Lettu, održali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja – ministar Damir Habijan i državni tajnik Hrvoje Bujanović, državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, zamjenik direktorice Glavne uprave Europske komisije za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike (DG GROW) Hubert Gambs i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
Nakon njih, osvrte iz svojeg područja djelovanja dali su predstavnici Ministarstva financija, Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Hrvatske narodne banke, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), Hrvatskog zavoda za norme, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge banaka, Ekonomskog fakulteta u Rijeci, Pravnog fakulteta u Zagrebu i Hrvatske obrtničke komore, ispred koje je glavna tajnica Violeta Jelić govorila o jedinstvenom tržištu iz aspekta obrtništva.
Rasprave su uključivale teme izazova i prepreka s kojima se poslovni sektor najviše suočava, mogućnosti umrežavanja gospodarstvenika, studenata i drugih dionika u svrhu produbljivanja integracije u europske lance vrijednosti i lakšeg izlaska na globalna tržišta te mogućnosti doprinosa europskih institucija povećanju konkurentnosti, posebno u kontekstu razvoja javne nabave, zaštite potrošača i tržišnog natjecanja, slobode boravka i kretanja osoba, malog i srednjeg poduzetništva te zelene i digitalne tranzicije. Raspravljalo se i o jačanju otpornosti europskog gospodarstva te o utjecaju globalnih geopolitičkih rizika i ekonomskih trendova na funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Letta je istaknuo četiri velike teme na kojima će biti naglasak u Izvješću: obrana, energetika, telekomunikacije i financije.
U Izvješće će biti uključena mišljenja prikupljena tijekom javnih konzultacija širokog spektra poput zagrebačkog Okruglog stola, a osim institucija država članica EU-a, poslovne i znanstvene zajednice te različitih udruženja, bit će uključen i Europski parlament te Europski gospodarski i socijalni odbor. Komisija će pratiti napredak na temelju pregleda stanja na jedinstvenom tržištu i relevantnih izvora podataka o provedbi, a izvješćivanje o napretku bit će izvor informacija za daljnje rasprave u Vijeću.
Više informacija o jedinstvenom tržištu Europske unije možete pronaći ovdje.
