MAGROS, tradicionalna konferencija za trgovce i dobavljače održana 13. studenog u HGK, završena je kasno popodne raspravama u kojima su i obrtnici mogli iznijeti svoja viđenja – primjeri iz Njemačke, Italije i Francuske govore da je trgovce i druge obrtnike moguće zaštititi posebnim zakonima ili mjerama lokalnih vlasti.
Konferenciju su pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović organizirali poslovni časopis Suvremena trgovina i Hrvatska gospodarska komora.
Partnerstvo proizvođača i trgovaca nužnost je modernog poslovanja, no za obrtnike trgovce je posebno zanimljiva regulativa koja pokazuje da se i u zemljama Europske unije može zakonima i odlukama lokalnih vlasti poduprijeti mala trgovina, a uz nju i drugi obrti u središtima gradova.
Kao u Zagrebu, i u gradska središta drugih gradova u Hrvatskoj i zemalja EU ulaze sa svojim dućanima trgovački lanci poznati kao „discounteri“ – internacionalni ponuditelji značajnih, ponekad i golemih, dampinških popusta (koje si mogu priuštiti radi zajedničke nabave na međunarodnim tržištima i lakšim pristupom izvorima financiranja), posebno za prehrambeni dio artikala.
Njemačka je tome doskočila - već ima poseban zakon koji ograničava ulazak trgovačkih lanaca u gradske jezgre, dok talijanske lokalne vlasti daju poseban status malim trgovinama u središtima gradova, oslobađajući ih od nameta (poreznih u rasponu 40-50 posto, a najamnina je ponegdje smanjena na nulu).
Francuska je donijela poseban zakon kojim se državnim olakšicama i na druge načine, podupire trgovina u turističkim središtima.
Koncentracija trgovine u Hrvatskoj već je 80 posto jer 10 najjačih trgovačkih lanaca zauzima oko 80 tržišta, no mali trgovci svoju priliku mogu naći u specijalizaciji, povezanosti sa turizmom i poslovanjem na posebnim područjima kao što su turistička, seoska, otočka, udaljena …
Naime, više od 50 posto trgovačkih lanaca koncentrirano je svega u 4 županije (Grad Zagreb i Zagrebačka županija, Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija.)
O specijalizaciji i sinergiji je posebno govorio predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK) Mladen Malta, spominjući zadarsku akciju „Đir po gradu“, koja je sa zajedničkim ciljem okupila lokalne trgovce i ugostitelje i gradsku upravu, kako bi se izvan sezone potakla potrošnja uz popuste.
Atmosfera u urbanim središtima i šarolikost domaće ponude može se ostvariti samo zajedničkim planiranjem i kombiniranjem sadržaja – tek tako će gradski centri umjesto trgovačkih centara postati mjesto cjelodnevnog druženja i potrošnje kupca svih kategorija.
Izvori financiranja za revitalizaciju gradskih jezgri, oživljavanje trgovina i jačanje raznolikih funkcija središta grada (od stanovanja do usluga), trebali bi se naći i u EU-fondovima, smatra Malta.
Direktor hrvatskog ureda Zaklade Konrad Adenauer Michael A. Lange istaknuo je važnost donositelja propisa (od Vlade do lokalne razine) kao partnera u oživljavanju trgovine ulaganjem u urbani razvoj kako bi se stvorile prilike za rast trgovinske djelatnosti.
Za trgovinu se može reći da je najrazvijeniji i najkonkurentniji dio hrvatskog gospodarstva s 10 postotnim udjelom u BDP–u, dok je više od 25 posto poduzetnika u Hrvatskoj u djelatnosti trgovine, koja zapošljava oko 15 posto ukupno zaposlenih.
Trgovački lanci ipak su donijeli bogatstvo ponude, nižu razinu cijena te moderniziranje maloprodajnih tehnologija, a neki su postali i kanal za izvoz hrvatskih proizvoda.
Domaće trgovačke lance u ovom trenutku obilježavaju procesi restrukturiranja, konsolidacije i udruživanja, kako bi lakše opstali na tržištu.
Tek od prošle, 2014. godine bilježi se ponovni rast maloprodajne potrošnje i potrošačkog optimizma, no u međuvremenu, navike potrošača značajno su se promijenile.
Cijena je postala ključan čimbenik za 90 posto potrošača, oni su postali racionalniji, kupovine su postale planirane, lojalnost i vjernost kupaca više nije kao prije, a kriza je duboko pogodila neprehrambeni segment trgovine, dok je konkurencija na tržištu stavila ogroman pritisak na trgovce, kojeg sami ne mogu podnijeti.
I dobavljači su pod pritiskom da predvide promjene i prilagode ponudu željama potrošača, ali to je i šansa za poticanje i razvoj domaće proizvodnje, pa je nužno objediniti interese proizvođača i trgovaca, uz pravovremeno makroekonomsko planiranje razvoja zemlje.
Jesu li trgovački centri blagodat ili prokletstvo, kako vratiti trgovinu u središta urbanih cjelina, utjecaj trgovačkih centara na promjene vizure gradova te interakcija trgovine i turizma bile su teme dvije panel-rasprave, na kojima su istupili predstavnici komora, trgovačkih lanaca, informatičkih kompanija, pripadnici akademske zajednice, arhitekti, agenti za poslovne nekretnine i drugi.
Konferencija naslovljena „Trgovina u urbanim sredinama“ protekla je u svečanom ozračju obilježavanja 40-te godišnjice časopisa Suvremena trgovina te su tom prigodom zahvalnice dobili i predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec i donedavni predsjednik Ceha trgovine HOK-a Boris Vukelić.
