Predstavnici Hrvatske obrtničke komore prisustvovali su konferenciji „Mladi na tržištu rada - Što smo napravili? Vrijeme je da podvučemo crtu.“, održanoj 13. listopada u Kući Europe. Na konferenciji su uz mlade iz cijele Hrvatske, sudjelovali i predstavnici Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Mreže mladih Hrvatske, Autonomnog centra ACT te Zajednice ICM-a u Hrvatskoj.
Konferencija je organizirana u sklopu trećeg ciklusa strukturiranog dijaloga s mladima. U pozdravnom govoru nazočni su upoznati sa samim procesom strukturnog dijaloga, koji podrazumijeva kontinuiranu suradnju mladih i donositelja odluka te njihovo zajedničko oblikovanje preporuka za poboljšavanje položaja mladih u Europi. Najvažnija tema trećeg ciklusa bila je društvena uključenost, kao proces ostvarivanja vlastitih potencijala u društvu. Zaključeno je kako, s obzirom na visoku stopu nezaposlenosti, mladi u Hrvatskoj pripadaju „generaciji isključenih“. Međutim, napomenuti su i značajni iskoraci, među kojima se mogu izdvojiti kvalitetnija praksa naukovanja i stažiranja, prepoznavanje neformalnog i informalnog učenja te uvođenje Garancije za mlade.
Nakon uvodnog dijela, panelisti su započeli analizu stanja. Predstavnik Mreže mladih Hrvatske, Marin Živković, napomenuo je kako su suprotno današnjoj percepciji mladih kao „lijenih“, mladi zapravo spremni raditi, no kao ključne probleme navodi nedovoljan broj radnih mjesta, nedostatak ciljanih mjera prema mladima koji nisu visokoobrazovani, kvalitetu postojećih mjera te manjak vještina među društveno isključenim skupinama. Morana Makovec, voditeljica Službe za mlade Ministarstva socijalne politike i mladih, navela je kako je oformljena radna skupina kojoj je primarna zadaća definirati, profesionalizirati i standardizirati rad s mladima.
Predstavnik Mreže mladih Hrvatske pokrenuo je pitanje uvođenja prakse za vrijeme obrazovanja te potrebe provjeravanja ishoda učenja. Na to se nadovezala Irena Bačelić, načelnica Sektora za analitiku tržišta rada Ministarstva rada i mirovinskog sustava te kao dobar primjer navela reformu strukovnog obrazovanja. Kao što je poznato, Hrvatska obrtnička komora zagovara upravo jedinstveni model obrazovanja koji se prije svega temelji na sveobuhvatnom povećanju praktičnog dijela nastave, koja bi se prije svega trebala održavati u čvršćoj vezi s realnim sektorom. Na taj bi se način postiglo i uključivanje poslodavaca, za koje su se panelisti složili da je jedan veoma bitan faktor u poboljšanju društvene uključivosti. Predstavnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava također je navela važnost procesa priznavanja informalnog i neformalnog učenja, što se namjerava ostvariti definiranjem kompetencija potrebnih za određeno radno mjesto, kao osnovnom svrhom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.
Teodor Petričević iz Autonomnog centra predložio je alternativni koncept zadrugarstva kao jedan od modela koji bi mogao pomoći u zapošljavanju mladih. Naveo je, između ostalog, kako su mladi „pasivni“ te smatraju formalno obrazovanje dovoljnim, premalo su uključeni u društvene procese i nedostaje im poduzetnički duh koji je „umrtvljen“ kroz proces obrazovanja.
Jedna od tema koja se provlačila kroz konferenciju bili su i takozvani „NEET“-ovci („oni koji nisu zaposleni, niti su u sustavu obrazovanja odnosno obučavanja/osposobljavanja“). Panelisti su kao najveći izazov prepoznali nedostatak alata pomoću kojih bi se do njih doprlo te ih uključilo u sustav. Naglasak je stavljen na potrebu za učinkovitim informiranjem i praćenjem.
Na kraju konferencije povela se veoma dinamična rasprava o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Panelisti su odgovarali na brojne upite iz publike te su zaključili kako je potrebna daljnja rasprava o mnogim pitanjima koja su se provlačila kroz cijelu konferenciju.
