Hrvatska obrtnička komora kao stručno-poslovna organizacija koja zastupa interese 85.000 obrtnika u Republici Hrvatskoj, uključila se u javnu raspravu o izradi Nacrta prijedloga Zakona o obrtu, koju je otvorilo Ministarstvo poduzetništva i obrta. S obzirom na to da je riječ o donošenju ključnog propisa za poslovanje hrvatskih obrtnika, vodstvo Hrvatske obrtničke komore upoznalo je 22. veljače javnost s glavnim stajalištima HOK-a.
„Zadovoljni smo što je Ministarstvo poduzetništva i obrta prepoznalo ulogu Hrvatske obrtničke komore u strukovnom obrazovanju i poduprlo nas u zahtjevima za jačanjem javnih ovlasti na tom području. Jedina smo gospodarska asocijacija koja ima javne ovlasti u strukovnom obrazovanju i brine o 30 tisuća naučničkih mjesta. Ulažemo u promociju obrtničkih zanimanja i stipendiranje učenika za deficitarna obrtnička zanimanja, te brinemo o tome da Hrvatska ne ostane bez konkurentnih kvalificiranih radnika“, izjavio je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore na konferenciji za novinare.
Uvažen je zahtjev Komore, da obrtnik za vrijeme života obrt može prenijeti na bračnog druga i druge srodnike, što dosad nije bio slučaj. Također, zahvaljujući suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava i vlasnici obrta uskoro će moći ostvariti pravo na novčanu naknadu u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno odjave obrta.
„Međutim, od novog Zakona o obrtu očekujemo izjednačen položaj obrtnika u odnosu na druge gospodarske subjekte, naročito u pogledu odgovornosti, što je i bio naš osnovni zahtjev Ministarstvu poduzetništva i obrta, i razlog za pokretanje postupka izmjene Zakona. Međutim, Nacrt prijedloga Zakona o obrtu, koji je 20. veljače objavljen i pušten u javnu raspravu nudi samo djelomično rješenje ključnog obrtničkog pitanja – jamstvo svom svojom imovinom“, dodao je Ranogajec.
Uz polovično rješenje pitanja odgovornosti obrtnika, najveća primjedba na Nacrt prijedloga Zakona o obrtu MINPO-u, odnosi se na odredbe vezane uz obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja. Ovakvim rješenjem građanima se omogućava obavljanje obrtničkih djelatnosti bez stručne osposobljenosti, što je izravan udar na legalne obrte i trgovačka društva. To će izazvati još veću pojavu rada na crno i sive ekonomije, jer takav će rad Državni inspektorat i Ministarstvo financija teško staviti pod nadzor, istaknuo je Ranogajec.
Nadalje, odredbe koje omogućuju obavljanje obrta od strane pravnih osoba ponovno dovode obrtnike u neravnopravan položaj u odnosu na trgovačka društva. Na žalost, u Nacrtu je predloženo rješenje da pravna osoba ne mora imati zaposlenu stručnu osobu, čime se degradira struka i ugrožava rad obrtničkih škola, a upitna je i zaštita potrošača. Trgovačkim društvima pripisuje se zapošljavanje stručne osobe u slučaju primanja naučnika. Na taj način diskriminiraju se upravo oni koji žele prenijeti svoje znanje na budućnost hrvatskog gospodarstva, odnosno stvoriti konkurentnu radnu snagu, rekao je predsjednik HOK-a.
Vezano za reformu Hrvatske obrtničke komore, naglašeno je da je Hrvatska obrtnička komora i sama započela reformu i da je i dalje provodi. Novi Zakon o obrtu trebao bi zadržati dosadašnja dobra rješenja i poštivati tradicionalne vrijednosti obrtništva, a kvalitetno zakonsko rješenje može se napraviti samo kroz dijalog svih zainteresiranih strana.
Zbog toga će u otvorenu javnu raspravu HOK uključiti što širi krug obrtnika i cjelokupni komorski sustav, najavljeno je na konferenciji za novinare.
