U izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, koji je Hrvatski sabor usvojio 6. prosinca, prihvaćen je prijedlog Hrvatske obrtničke komore da se obrtnik izjednači u pravima s radnikom za vrijeme nezaposlenosti.

Hrvatska obrtnička komora, na inicijativu brojnih obrtnika koji su bili prisiljeni zatvoriti obrt, a nisu mogli ostvariti prava kao nezaposleni radnici, već godinama pregovara s Ministarstvom rada da se ta odredba unese u zakon. To se konačno uspjelo u direktnim pregovorima s ministrom rada i mirovinskog sustava Mirandom Mrsićem.

Ovim izmjenama i dopunama Zakona uvedena je nova kategorija osiguranika za slučaj nezaposlenosti, a to su osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (među ostalima, i obrtnici i trgovci pojedinci, upisani u odgovarajući registar) i po toj su osnovi obvezno osigurane prema propisima o mirovinskom osiguranju, a od dana stupanja na snagu ovoga zakona, iste ce biti obveznici obračunavanja i uplate doprinosa za zapošljavanje po stopi od 1,70% na osnovicu na koju im se obračunavaju i uplaćuju doprinosi za obvezna osiguranja.

Pravo na novčanu naknadu stječe se pod uvjetom da osoba ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca za koje je obračunat i uplaćen doprinos za zapošljavanje. Za ostvarivanje prava na novčanu naknadu, HZZ-u se treba prijaviti u roku od 30 dana od prestanka obavljanja djelatnosti. Nadalje, osnovica za izračun novčane naknade je tromjesečni prosjek propisane osnovice na koju su uplaćivani doprinosi. Iznos naknade je 70% od osnovice za prvih 90 dana korištenja naknade, a za ostatak vremena 35% od osnovice. Pravo na novčanu naknadu, ovisno o vremenu uplaćivanja doprinosa, može trajati od 90 do najviše 450 dana, osim u posebnim slučajevima vezanim uz ostvarivanje prava na mirovinu.

Pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba koja je prestala obavljati samostalnu djelatnost bez opravdanih razloga.

Opravdanim razlozima smatraju se:

• insolventnost odnosno nelikvidnost prema propisima o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi,
• zaključenje stečajnog postupka,
• poslovanje s gubitkom,
• gubitak poslovnog prostora,
• gubitak povlastice odnosno dozvole za obavljanje djelatnosti propisane posebnim propisom,
• bolest osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti,
• gubitak poslovnog partnera,
• ozbiljna šteta na imovini osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti,
• prirodna katastrofa i katastrofa uzrokovana višom silom,
• drugi razlozi za koje osoba dokaže da su opravdani.

Sredstva za financiranje djelatnosti zapošljavanja osiguravaju se od doprinosa za zapošljavanje, kojeg za osiguranje u slučaju nezaposlenosti po stopi od 1,70% uplaćuju poslodavci na place radnika, ali i od doprinosa osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, a koje ce postati obveznici obračunavanja i uplate tog doprinosa nakon stupanja na snagu ovoga zakona.

Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine.