Na dnevnom redu 8. sjednice Hrvatskog sabora je i prijedlog Zakona o obrtu, o čemu će Sabor odlučivati u dva čitanja. Ministarstvo poduzetništva i obrta nije prihvatilo većinu primjedbi i zahtjeva HOK-a, koji su ranije artikulirani i dostavljeni Ministarstvu i svim saborskim zastupnicima prije sjednice.
Nakon prvog čitanja i žustre rasprave zastupnika, Hrvatska obrtnička komora očekuje kako će Ministarstvo poduzetništva i obrta do sastavljanja konačnog prijedloga Zakon uvrstiti primjedbe i prijedloge koje su u svojoj raspravi iznijeli govornici temeljem stava Hrvatske obrtničke komore.
Od novog Zakona o obrtu hrvatski obrtnici očekuju izjednačen položaj u odnosu na druge gospodarske subjekte, posebice u pogledu odgovornosti za obveze koje nastaju u obavljanju obrta. To je bio osnovni zahtjev HOK-a Ministarstvu poduzetništva i obrta, ujedno i razlog za pokretanje postupka izmjene Zakona. Na žalost, prijedlog Zakona o obrtu samo djelomično rješava ovaj ključni obrtnički zahtjev.
Prijedlog Zakona, naime, nudi samo djelomičnu zaštitu imovine obrtnika, na način da se ovrha ne može provesti na nekretnini za stanovanje nužnoj za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba obrtnika i njegove obitelji, odnosno na nekretnini za obavljanje samostalne djelatnosti, koja je njegov glavni izvor sredstava za život. Druge nekretnine u vlasništvu obrtnika, čak i one koje su stečene prije otvaranja obrta mogu biti predmet ovrhe, čime nismo zadovoljni.
Hrvatska obrtnička komora nastoji ishoditi da obrtnici u obavljanju obrta ne odgovaraju svojom cjelokupnom imovinom. Ministarstvu poduzetništva i obrta predloženo je stoga zakonsko rješenje kojim bi obrtnik vjerovnicima odgovarao cijelom imovinom namijenjenom za obavljanje obrta koja se upisuje u Obrtni registar, a da prema državnom proračunu, iznimno, ukoliko postoji pravomoćna sudska odluka zbog zlouporabe i dalje odgovara svom svojom imovinom. Podloga za takav prijedlog pronađen je u francuskom zakonodavstvu o ograničenoj odgovornosti fizičkih osoba poduzetnika iz 2010. godine koji izvrsno funkcionira u Francuskoj, odnosno EU.
U prijedlogu zakona ostala je i definicija da pravna osoba ne mora imati zaposlenu stručnu osobu za obavljanje za zdravlje i po život opasnih djelatnosti, čime se degradira struka i ugrožava naukovanje, a upitna je i zaštita potrošača. Trgovačkim društvima propisuje se zapošljavanje stručne osobe samo u slučaju primanja naučnika, a u ostalim slučajevima nije im potrebna nikakva kvalifikacija. Ukoliko predložena odredba bude prihvaćena u konačnom prijedlogu Zakona o obrtu, odgovorno tvrdimo da će to biti krah hrvatskog obrtništva.
Primjedba se odnosi i na odredbe vezane uz obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja. Ovakvim rješenjem građanima se omogućava obavljanje svih obrtničkih djelatnosti bez ikakvog ograničenja, što je izravan udar na obrte i trgovačka društva kojima je to osnovni izvor prihoda. To će izazvati još veću pojavu rada na crno i sive ekonomije, smatra HOK.
Vezano za druge odredbe prijedloga Zakona o obrtu, Hrvatska obrtnička komora ističe kako nije važan način izbora predsjednika područnih obrtničkih komora i HOK-a , jer bez obzira tko će i na kakav način biti izabran radit će u interesu obrtnika. Najsporniji su uvjeti i ukupna cijena provedbe takvih, po našoj procjeni nepotrebnih izbora.
Svjesni teškoća i velike krize suglasni smo s limitom komorskog doprinosa pri čemu se neće smanjivati aktivnosti u zaštiti interesa obrtništva.
Nejasno nam je odakle Ministarstvu ideja da bi se na Hrvatsku obrtničku komoru, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika primjenjivale odredbe zakona o udrugama. Ovakav prijedlog smatramo pravno neutemeljenim budući da su obrtničke komore svugdje u svijetu organizacije osnovane posebnim zakonom, čije je osnivanje, upravljanje i način rada u potpunosti propisano tim zakonom i statutom. Hrvatska obrtnička komora zastupa i promiče interese obrtnika i ima javne ovlasti te se na nju ne mogu primjenjivati opći propisi o udrugama, koji reguliraju funkcioniranje udruga građana.
