Udio "male trgovine" u prepoznatljivom identitetu Grada Zagreba

17.10.2013

Prolazeći užim središtem grada Zagreba, Ilica, Vlaška, Maksimirska, ne možemo ne primjetiti da je velik broj trgovačkih prostora zatvoren, napušten, neuredan, često puta obljepljen neprimjerenim sadržajima.

Gdje je onaj stari sjaj vertikale istok –zapad koja je bezuvjetno bila meka shoppingholičara ? Doći u Zagreb, a ne obići spomenutu vertikalu, ne vidjeti makar što to nude trgovci Zagreba, bilo je nezamislivo.

Zadnjih godina, svjedočimo drugoj slici, kriza, recesija, pokosila je malu trgovinu u centru grada!

Pitanje je ima li tome pomoći ? Kako vratiti male trgovce u centar grada?

Hoće li se Zagreb, a posebno centar grada, etablirati kao grad sa prepoznatljivim identitetom temeljenim na povijesniim i zemljopisnim specifičnostima, može li i "mala trgovina" učestvovati u formiranju tog identiteta?

Razne analize i izvješća, upozoravaju na europski trend, vraćanje odnosno revitalizacija "shoopinga" u centru grada. Mnogi veliki europski gradovi pojedine ulice i četvrti pretvaraju u mjesta gdje se, sada već tradicionalno, kupuje, a istovremeno na tim mjestima se brzo i jednostavno osjeti puls grada.

Pomama za velikim trgovačkim lancima smještenim izvan grada jenjava, očito su se kupci, najprije kroz potrebu racionalizacije kupnje i potrošnje kojoj su bili izloženi zadnjih godina života u recesiji, okrenuli ciljanoj kupovini u manjim formatima, prevedeno – maloj trgovini., i to kupovini koja bi im trebala usput biti i izlazak u centar i doživljaj sam po sebi.

Po uzoru na europske metropole i Zagreb bi trebao svoje središte prilagodi tome. U prilog tomu ide i povijest Ilice i Gornjeg grada, kao i cjelokupnog Zagreba, kao trgovačkog, tranzitnog i turističkog centra. Tu vidimo priliku i za "malu trgovinu", mala trgovina u centru grada mogla bi postati „brend“, "mala trgovina – dio turističke ponude Grada Zagreba, „shopping street“ u središtu Zagreba"i sl.

Na taj način, i mala trgovina bila bi dio identiteta Zagreba.

Povijesna jezgra grada gubi identitet, iako je iznimno atraktivna turistička destinacija. Počevši od Tržnice Dolac pa prema Gornjem gradu i Kaptolu, prostor je jedne od tržišnih niša koji bi trebao osigurati mjesto za malu specijaliziranu trgovinu, trgovinu koja će turistima i domaćim kupcima, u trgovinama "sa dušom" i prepoznatljivim domaćim obilježjima, sa "brendiranom" robom iz domaće proizvodnje, pričati priču o životu "naših starih". Mali trgovci bi i tu mogli pronaći svoj interes, i tako utjecati na revitalizacije povijesnog Gornjeg grada i Kaptola što je neophodno, ako se prati pojačana turistička aktivnost.

A Donji grad i šire, kao urbano središte suvremenog Zagreba (vertikala zapad –istok, od Trga Francuske republike, Ilica, Vlaška pa sve do iza Kvatrića, sa okolnim ulicama u strogom centru), nedovoljno je iskorišteni potencijal za stvaranje još jednog elementa prepoznatljivog identiteta – shooping zona u Zagrebu. I tu mala trgovina vidi svoje mjesto, prvenstveno u prodaji originalnih, domaćih dizajnerskih roba svih vrsta.

Identitet grada čine i najstarije tržnice (Dolac, Britanski trg, Branimirova, Kvaternikov trg, Trešnjevka). I tu je "mali trgovac " itekako zastupljen, posebno ako nudi tradicijske poljoprivredno-prehrambene proizvoda iz ekološkog uzgoja.

Kada se govori o "maloj trgovini" u povijesnim četvrtima na Gornjem gradu i Kaptolu, zatim u užem centru Donjeg grada, na zagrebačkim tržnicama, misli se na pretežno usko specijaliziranu trgovinu koja će nuditi nešto posebno, drukčije.

"Mala trgovina" može lakše iskoristiti činjenicu da hrvatski proizvodi dobro kotiraju na hrvatskom tržištu, dakle nuditi domaće brendove, a to znači povezivanje malih trgovaca s malim domaćim proizvođačima itd.

To su neke od prednosti malih trgovina koje će im, uz preduvjet da se gradu Zagrebu želi dati "identitet", osigurati opstanak i u užem centru Zagreba.

Uz dobru strategiju i plan, u Zagrebu po uzoru na sve glavne gradove ta bi se situacija mogla vrlo brzo izmijeniti i mogao bi se vratiti stari sjaj centra Zagreba. Udruženje trgovaca Zagreb spremno je biti karika u realizaciji ove ideje, realne i neophodne.

Marija Subota,
predsjednica Udruženja trgovaca Zagreb