Vlada RH je s jučerašnje sjednice u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o obrtu, kojim se po mišljenju HOK-a, ne rješavaju ključna pitanja hrvatskog obrtništva.
Konačnim prijedlogom Zakona o obrtu nisu riješeni glavni ciljevi, a to je izjednačavanje prava obrtnika s drugim poduzetnicima te poboljšavanje uvjeta poslovanja obrtnika. Očekivanja od novog Zakona o obrtu išla su u smjeru izjednačavanja položaja obrtnika u odnosu na druge gospodarske subjekte, posebice u pogledu odgovornosti, što je i bio osnovni zahtjev HOK-a upućen krajem prošle godine Ministarstvu poduzetništva i obrta, ujedno i razlog za pokretanje postupka izmjene Zakona.
Međutim, ovaj prijedlog Zakona o obrtu, nudi samo djelomično rješenje ključnog obrtničkog pitanja – jamstvo svom svojom imovinom. Ministarstvo nije prihvatilo prijedlog o ograničenoj odgovornosti obrtnika za obveze koje nastaju u obavljanju obrta, a koji je formuliran po uzoru na europsko rješenje iz francuskog zakonodavstva.
Nadalje, Ministarstvo nije prihvatilo prijedlog Hrvatske obrtničke komore da trgovačko društvo koje obavlja djelatnost koja je opasna za život i zdravlje (npr. automehaničar, električar, plinoinstalater, frizer i dr.), mora imati zaposlenu stručno osposobljenu osobu, kao što je to slučaj u obrtu. Nadalje, prema odredbama zakona, čak i član obiteljskog domaćinstva obrtnika koji samo pomaže obrtniku, zarazliku od trgovačkog društva, mora ispunjavati navedeni uvjet, s čim se HOK nije složio. Primjedba HOK-a odnosila se i na odredbe vezane uz obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja. Naime, ovakvim rješenjem omogućava se svima obavljanje obrtničkih djelatnosti bez stručne osposobljenosti. S resornim ministrom je u prijedlogu Zakona o obrtu koji je bio na prvom čitanju u Hrvatskom saboru prije ljeta dogovorno riješeno smanjenje komorskog doprinosa za 50%, kao doprinos rješavanju krize, a što je u konačnom prijedlogu zakona iz rujna izbacio i predložio dobrovoljno članstvo. U posljednjoj verziji konačnog prijedloga zakona koji je išao jučer na Vladu, ministar je vratio obveznu članarinu i ujedno je smanjio za još dodatnih 50 %.
Ministarstvo poduzetništva i obrta nema sluha za probleme obrtništva, što je i pokazala izrada Zakona o obrtu. Podsjetimo da se od prvotnog traženja HOK-a da se u Zakonu o obrtu izmjeni odredba vezana za odgovornost obrtnika u poslovanju cjelokupnom imovinom, i zbog čega se u stvari krajem prošle godine i krenulo u izmjene Zakona, došlo do ovog konačnog prijedloga zakonskog teksta koji je sadržajno značajno mijenjan proteklih mjeseci, koji nema veze s obrtničkom realnošću i u vezi kojeg, što je najžalosnije, nije konzultirana struka.
